arhiva

Priručnik za početnike

Tehnička oprema slatkovodnih akvarija






Staklo


Akvarijsko staklo

foto: aquariss.net

Glavni "sastojak" svakog akvarija upravo je njegov stakleni dio unutar kojeg se nalazi naš mali djelić prirode. Akvariji veće litraže izrađuju se silikoniranjem četiriju uspravnih staklenih stranica i dna akvarija. Manji akvariji mogu biti i od jednog lijevanog komada stakla ili posebne vrste prozirne plastične mase.

Kod odabira dimenzija i zapremnine akvarija dobro je započeti s akvarijem srednje veličine, recimo oko 80-120 litara. U pravilu je puno lakše kemiju vode održavati stabilnom ukoliko imamo više vode jer su fluktuacije parametara puno manje nego u akvarijima litraže ispod 80 litara.

Ukoliko se odlučujete za "uradi sam" varijantu, posao silikoniranja i odabira debljine stakla obavezno prepustite iskusnom staklaru. U skladu s dužinom i širinom akvarija, osigurajte i odgovarajuće postolje koje mora biti barem istih dimenzija ili veće. Akvarij cijelom površinom dna mora biti smješten na postolju.


povratak na vrh stranice



Rasvjeta


Rasvjeta akvarija

foto: aquariss.net

Drugi ključni faktor rasvjeta je akvarija. Svrha rasvjete je imitiranje izmjene dana i noći te sunčeve svjetlosti u akvarijima koji sadrže biljke. Bitna je i količina svjetla koju emitiraju lampe. Najčešće ju izražavamo u wattima po litri. Tvornički kompletirani akvariji često imaju 0,3-0,5 w/l i to je sasvim dovoljno ukoliko planirate imati nezahtjevno bilje ili pak ciklidni ili hladnovodni akvarij.

Želite li biljni akvarij, bit će vam potrebno više w/l. Zahtjevno bilje dobro će uspjevati u rasponu od 0,8-1,0 w/l stoga će vam biti potrebna dodatna rasvjetna tijela. Možete ugraditi kupovne, gotove balaste za neonske lampe, ili složiti dodatnu rasvjetu sami. Ovo zadnje, naravno, ukoliko imate dovoljno električarskog znanja jer, ipak je to struja blizu vode.

Kod kupovine samih rasvjetnih tijela, najčešće kupujemo neonske lampe T8 ili T5 (ovisno o grlima). Vrlo je važno koristiti rasvjetna tijela namijenjena upravo u akvarijske svrhe jer ona proizvode spektar svjetla koji je koristan biljkama i ribama. Obične, uredske neonke mogu izazvati nepoželjnu pojavu algi pa to svakako izbjegavajte.


povratak na vrh stranice



Filter


Akvarijski filter

foto: aquariss.net

Obvezan dio opreme svakog akvarija svakako je filtracija akvarijske vode. Imajte na umu da ustajala voda jako brzo gubi svoja korisna svojstva, pogotovo u akvariju u kojem se ribe hrane, dišu, kakaju. Takvi uobičajeni životni procesi riba i bilja uzrokuju promjene kemijskog sastava vode. Kako bi kemija vode ostala stabilna i povoljna za život riba i biljaka, potrebno je imati filter akvarijske vode.

Filtri mogu biti unutarnji ili vanjski. U pravilu je bolje imati vanjski jer takav filter ima veći obujam filtracijskog materijala, bolje filtrira vodu, lakši je za održavanje. No, i unutarnji je sasvim dobar i funkcionalan.

Svaki filter ima određeni filtracijski materijal kao što su različite spužvice, valjčići, vata. Svaki od tih materijala vrši filtraciju vode, mehaničku ili biološku. Bitno je kombinirati materijale koji zajedno vrše obje filtracije. Kod biološke filtracije ključnu ulogu igraju „korisne“ bakterije koje se naseljavaju u filtracijskom materijalu i štetne spojeve razlažu na korisne. Štetni spojevi nastaju truljenjem hrane za ribe, truljenjem lišća biljaka, disanjem riba, ribljim kakicama i slično.

Kod odabira filtera uvijek vodite računa o litraži akvarija za koju je filter namijenjen. Odaberite onaj čiji deklarirani raspon počinje vašom litražom. Dakle ako imate akvarij od 90 litara, odaberite filter deklariran za akvarije od otprilike 80-150 litara zapremnine.


povratak na vrh stranice



Grijač


foto: aquariss.net

Ukoliko ste se odlučili za bilo koji akvarij osim hladnovodnog, tada će vam obavezno biti potreban i grijač akvarijske vode. Toplovodni organizmi zahtijevaju vodu otprilike stalne temperature koju možete osigurati jedino grijačem. Uvijek koristite grijače namijenjene akvaristici.

Kako postoje različite veličine i snage grijača, treba znati odabrati onaj koji će najbolje zadovoljiti potrebe vašeg akvarija. Tu se vodite omjerom koji kazuje da nam je potrebno otprilike 1-1,2 watta snage grijača za jednu litru akvarijske vode. Dakle, za akvarij od 100 litara, odaberite grijač snage 100-120w.
Slabiji grijač puno će se više opteretiti i imati znatno kraći vijek trajanja, a puno jači od navedenog je posve nepotreban.


povratak na vrh stranice



Termometar


Akvarijski termometar

foto: aquariss.net

Zbog čega je bitno imati termometar?
Zato da u bilo kojem trenutku znamo kolika nam je temperatura akvarijske vode. U slučaju da nam se pokvari grijač, to ćemo najbolje primjetiti promjenom temperature na termometru. Stoga obavezno osigurajte termometar, bez obzira imate li toplovodni ili hladnovodni akvarij. Temperatura vode u oba slučaja važna je za žive organizme u akvariju.

Postoje klasični živini termometri koje malom gumenom sisaljkom zalijepimo na unutrašnju stranu akvarijskog stakla, postoje samoljepljivi termometri koji promjenom boje označavaju temperaturu te se lijepe na vanjsku stranu stakla, a postoje i digitalni termometri. Koju vrstu ćete vi odabrati, prepuštamo vama na izbor uz napomenu da su živini i digitalni ipak nešto precizniji od samoljepljivih, ali i to ovisi o proizvođaču.


povratak na vrh stranice



CO2 reaktor


CO2 boca

foto: aquariss.net

Reaktor u kojem ćete proizvoditi ugljik dioksid te ga crijevom uvoditi u akvarij i otapati u vodi bit će vam neophodan ukoliko želite imati biljni akvarij. Biljke za uspješan rast trebaju tri osnovna elementa – svjetlo, gnojivo i ugljik dioksid. Ta tri elementa međusobno su vrlo ovisni i ukoliko vam nedostaje samo jedan, velika je mogućnost da nećete imati uspjeha s biljnim akvarijem.

CO2 je biljkama potreban za proces fotosinteze i on svakodnevno nastaje disanjem riba. No, ta količina CO2 nije dovoljna za biljni akvarij pa ga zato dodatno uvodimo upravo korištenjem reaktora. Reaktor možete kupiti u kompletu ili ga možete napraviti i sami. U principu radi se o boci u kojoj se pomiješa voda, šećer, suhi kvasac i soda bikarbona. Reakcijom koja se pritom događa, nastaje ugljik dioksid koji iz boce izlazi i putuje crijevom u akvarij. Iz crijeva izlazi što bliže dnu akvarija i otapa se u vodi koristeći ljestve ili klasični zračni raspršivač. Tako otopljen ugljik dioksid biljke koriste u procesu fotosinteze te zamjetno brže rastu te ljepše i zdravije izgledaju.


povratak na vrh stranice



Zračna pumpica


Zračna pumpica

foto: aquariss.net

To su oni popularni balončići u akvariju. Njih proizvodi malena zračna pumpica smještena van akvarija. Ona tjera zrak kroz tanko crijevo u akvarij na mjesto koje vi sami odredite. Osim vizualnog dojma, zračna pumpica ima i svoju drugu ulogu. Balončići mreškaju površinu vode i samim time povećavaju otapanje kisika u vodi. Ovo je posebno važno prilikom mrijesta većine riba te uzgoja riblje mlađi koja je vrlo zahtjevna po pitanju aeracije vode.

Osim toga, aeraciju vode dobro je povećati tijekom ljeta jer porastom temperature vode, opada razina kisika u akvariju pa često možete primjetiti ribe kako plivaju uz površinu i kao da uzimaju zrak van vode. To je najbolji pokazatelj pomanjkanja kisika u vodi.



povratak na vrh stranice

web prijatelji

aquariss forum