arhiva

Priručnik za početnike

Osnovni umjetnički principi aquascapinga


Kako bi pobliže objasnili osnovne umjetničke principe aquascapinga, potrebno je definirati i sam pojam o kojem govorimo. Aquascaping je umjetnost kreiranja podvodnih svjetova u umjetno stvorenom vodenom okruženju -  akvariju. Iako novija riječ koja svoje mjesto još uvijek ne pronalazi u nijednom rječniku, rasprostranjena je i svima znana u akvarističkim krugovima diljem svijeta.

U ovom tekstu nećemo pisati o osnovama akvaristike, već ćemo objasniti osnovne umjetničke principe dizajniranja aquascapea. Stoga počnimo.





Fokusna točka

Fokusna točka je točka u akvariju koju želimo najviše naglasiti. To je najvažniji detalj akvarija koji je istaknut u odnosu na ostatak cjeline.

Fokusna točka u akvariju može biti bilo koja točka, pod uvjetom da je statična. Najčešće je čini kamen, komad drva, impresivna biljka (ili grupacija biljaka) te kontrastom naglašen element crvene boje. Na primjer, za fokusnu točku u Iwagumi stilu postavlja se glavni kamen (Oyaishi), u Dutch stilu neka crvena biljka ili grupacija crvenih biljaka itd.

Kod manjih akvarija postavlja se samo jedna fokusna točka no kod jako velikih akvarija moguće je postaviti i dvije bez da akvarij izgleda neuravnoteženo.

Fokusna točka se nikad ne postavlja u centar akvarija jer akvarij onda postaje simetrično podijeljen i time izgleda neprirodno i dosadno. Zato se postavlja lijevo ili desno od same sredine, točnije postavlja se u zlatnom rezu.


povratak na vrh stranice



Pravilo trećina

Kako bi lakše postavili fokusnu točku u zlatni rez, objasnit ćemo i pravilo trećina, pravilo koje se koristi u svim oblicima umjetnosti od davnina.
Potrebno je vizualno podijeliti akvarij na trećine uz pomoć dvije horizontalne i dvije vertikalne linije, dijeleći sliku/akvarij na 9 jednakih dijelova.

Pravilo trećina
Pravilo trećina

Svako sjecište tih linija predstavlja oku poželjnu točku gledanja te se naziva zlatno sjecište.
Omjer u kojem se te četiri točke nalaze, matematički je blizak samom brojčanom iznosu zlatnog reza pa se pravilo trečina često koristi za brzinsko postavljanje fokusne točke.


povratak na vrh stranice



Zlatni rez

Zlatni rez prisutan je svuda u prirodi. To je omjer kojeg su postavili stari Grci i matematičari jer su zaključili da je najugodniji ljudskom oku.
Zlatni rez iznosi 1 : 1,618 ili 21:34, a taj se omjer dobije tako da se izmjeri dužina akvarija te podijeli s brojem 1,618. Npr: 100cm dužine akvarija : 1,618 = 61,804 cm

zlatni rez

Dakle, na 61,804 cm mjereći s lijeva na desno ili obrnuto, ovisno želimo li fokusnu točku smjestiti lijevo ili desno, zamislimo okomitu imaginarnu liniju. Ta linija predstavlja omjer zlatnog reza i u njoj ćemo postaviti našu fokusnu točku.


povratak na vrh stranice



Kompozicija layouta

Svaki akvarijski layout ima svoju kompoziciju. Nju čine podloga, drvo, kamen i biljke.


Konveksni layout
Konveksni oblik – biljke i hardscape se postepeno uzdižu od bočnih strana prema sredini, formirajući oblik "otoka".



Konkavni layout
Konkavni oblik – suprotno od konveksnog, središnji dio je nizak te "raste" prema bočnim stranama.




Trokutasti layout
Trokutasti oblik – biljke i hardscape se postepeno uzdižu od jedne bočne strane prema drugoj, prividno formirajući oblik trokuta.



Postoji i četvrti tip kompozicije – pravokutni, no on se u pravilu ne preporuča jer daje dojam dvodimenzionalosti pa se time gubi dojam dubine te akvarij postaje jednoličan i dosadan.


povratak na vrh stranice



Postizanje dubine

Postizanje dubine akvarija bitno je kako nam akvarij ne bi izgledao malen, dosadan i monoton. Dubina se može postići uz pomoć:


Planovi se dijele na prednji, srednji i stražnji. Služe nam u funkciji postizanja dubine na način da niže biljke sadimo u prednji plan, postepeno rastući prema višima u stražnji plan. Planovi se također odnose i na ostale elemente u akvariju (podloga, drvo, kamen…).

Supstrat, ako je pravilno postavljen, može na vrlo jednostavan način pomoći kreiranju dubine akvarija. Postavlja se tako da postepeno „raste“ od prednjeg stakla prema stražnjem ili s jedne strane akvarija prema drugoj (na primjer s lijeve prema desnoj).

Terase različite visine na kojima se može i ne mora nalaziti bilje stvaraju dojam dubine i trodimenzionalnosti akvarija jer stepenasto podižu podlogu pružajući dojam uspona i poniranja. Kreiraju se na način da se ispod šljunka i hranjive podloge podmetne kamenje, stiropor, pluto ili zemljom napunjena mrežica koja nivo terase podigne za željenu visinu.

Boja je jedan od najvažnijih likovnih elemenata, dovoljno snažna da može kreirati osjećaj dubine i trodimenzionalnosti prostora. Koristi se tako da hladnije boje postavljamo prema pozadini, a toplije boje u prednje planove.

Time smo kreirali iluziju u kojoj se predmeti tj. biljke hladnijih boja nalaze dalje od biljaka toplih boja, a samim time kreirali smo i iluziju dubine.


Boja se također može koristiti u funkciji postavljanja fokusne točke. Za tu ulogu najčešće se koristi jedna crvena biljka ili grupacija crvenog bilja. Bitno je stvoriti kontrast u odnosu na ostatak cjeline. Istaknut će se biljka koja je u najvećem kontrastu naspram ostatka bilja, a biljke koje su u najmanjem kontrastu neće se isticati i past će u drugi plan.

Tekstura biljaka i ostalih elemenata u akvariju također može pridonijeti kreiranju dubine akvarija.  Što su objekti udaljeniji u prostoru, njihovi detalji i uzorci tekstura postaju manji, slabije raspoznatljivi i manje gusti. Primijenivši to pravilo na teksturu biljaka, drva, kamenja i podloge, postići ćemo iluziju dubine akvarija.



povratak na vrh stranice

web prijatelji

aquariss forum